Zdravlje životinja zakonodavstvo

Životinje oduvijek čine važan dio čovjekova svakodnevnog okruženja te doprinose boljitku ljudske zajednice. Njihova uloga je višestruka – koriste se za  prehranu, kao izvor kožnih sirovina, za fizički rad i druženje. Upravo zbog tako bitne uloge životinja potrebno je brinuti o njihovom zdravlju i produktivnosti.

Da bi se spriječilo unošenje i širenje bolesti životinja, vlasnici životinja su dužni :

  • Pobrinuti se za prikladnu higijenu životinja;
  • Uočavati simptome bolesti;
  • Pridržavajte se pravila prilikom uvoza životinja iz drugih zemalja;
  • Obavijestiti veterinara ukoliko sumnjaju na pojavu bolesti životinja.

Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude i obratno.

Ljudi se mogu inficirati direktno preko živih životinja (kontaktom sa slinom, izmetom, mokraćom te ugrizom ili ogrebotinom) ili nakon konzumiranja onečišćene hrane životinjskog porijekla. Težina simptoma oboljenja u ljudi može varirati od blagih simptoma do po život opasnih stanja. Zoonoze mogu biti posebno opasne za djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude s oslabljenim imunološki sustavom.

Najznačajnije zoonoze u Hrvatskoj su:

  • Bjesnoća,
  • Bruceloza
  • Leptospiroza         
  • Tuberkuloza
  • Q – groznica
  • Groznica Zapadnog Nila
  • Kampilobakterioza
  • Trihineloza
  • Bedrenica
  • Klamidioza
  • Salmoneloze

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane nadležno je tijelo za  implementaciju zakonodavstva iz područja zdravlja akvatičnih životinja. Provode i nadziru zdravlja akvatičnih životinja na temelju nacionalnih propisa i propisa Europske komisije.

Cilj je zadržati trenutni zdravstveni status uzgajališta riba i školjkaša, kako bi osigurali konkurentnost na tržištu, slobodan promet živih životinja i proizvoda, te stvorili preduvjete za daljnji rast proizvodnje u sektoru slatkovodne akvakulture i marikulture.

Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te sprječavanju i suzbijanju određenih bolesti akvatičnih životinja  (Narodne novine, broj 132/14).

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/1554 od 11. rujna 2015. o utvrđivanju pravila za primjenu Direktive 2006/88/EZ u pogledu zahtijeva u vezi s nadziranjem i dijagnostičkih metoda

Pravilnik o mjerama za sprječavanje i suzbijanje određenih bolesti akvatičnih životinja (Narodne novine, broj 23/10).

Pravilnik o utvrđivanju kriterija za zoniranje i službeno nadziranje u slučaju sumnje ili potvrđenog slučaja zarazne anemije lososa (Narodne novine, broj 150/09).

Pravilnik o uvjetima za stavljanje u promet i uvoz životinja akvakulture i njihovih proizvoda te o popisu vektorskih vrsta (Narodne novine, broj 5/10).

Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za stavljanje u  promet i uvoz životinja akvakulture i njihovih proizvoda te o popisu vektorskih  vrsta (Narodne novine, broj 128/11).

Pravilnik o elektroničkom upisniku o poslovanjima akvakulture i autoriziranim objektima za preradu (Narodne novine, broj 78/10).

Pravilnik o uvjetima karantene za akvatične životinje (Narodne novine, broj 58/12).

Pravilnik o smjernicama za programe nadziranja zdravlja životinja temeljenih na procjeni rizika (Narodne novine, broj 88/10).

 

Kontagiozni metritis konja

Kontagiozni metritis konja  spolno je prenosiva zarazna bolest uzrokovana bakterijom Taylorella equigenitalis. Bolest je prvi puta opisana 1977. godine u Velikoj Britaniji i Irskoj, a od tada je dokazana u većini europskih zemalja i u mnogim zemljama drugih kontinenata. Bolest je izrazito kontagiozna, a najčešći izvor infekcije su subklinički inficirane životinje. Prenosi se prvenstveno izravnim spolnim kontaktom, zatim posredno preko kontaminirane sperme i predmeta, no moguć je i prijenos kohabitacijom.

Klinički se bolest u kobila očituje akutnim metritisom i posljedičnim preganjanjem nakon pripusta te ranijim ulaskom u estrus. U pastuha su infekcije uvijek subkliničke zbog čega su oni najvažniji prijenosnici bolesti.

PROGRAM UTVRĐIVANJA PROŠIRENOSTI KONTAGIOZNOG METRITISA KONJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2016. GODINI

Cilj Programa je procijeniti proširenost infekcije bakterijom T. equigenitalis u osam županija Republike Hrvatske obuhvaćenih Programom (Grad Zagreb, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Istarska županija). Proširenost infekcije procijeniti će se na temelju rezultata dobivenih pretraživanjem odabranih pastuha koji se koriste za prirodni i/ili umjetni pripust. Prikupljenim rezultatima pristupiti će se izradi cjelovitog programa kontrole bolesti u uzgojima kopitara, čime će se izravno utjecati na poboljšanje reproduktivnih karakteristika u uzgojima i povećanje brojnog stanja životinja.Programom je predviđeno pretraživanje pastuha jer oni nakon infekcije godinama pa i doživotno ostaju kliconoše uzročnika zbog čega čine najbolju populaciju za procjenu proširenosti infekcije.

Pčelari su dužni voditi evidenciju o korištenju VMP-a na pčelinjim zajednicama na način da se evidentiraju minimalno podaci iz priložene evidencije, koja je ujedno i preporuka od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Pravilnik o mjerama suzbijanja i iskorjenjivanja pčelinjih bolesti („Narodne novine“, br.114/2004)

Influenca ptica je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica koju uzrokuje tip A virusa influence. Može se manifestirati na različite načine, ovisno uglavnom o sposobnosti virusa da uzrokuju bolesti (patogenost) i na pogođene vrste. Prema svojoj patogenosti (sposobnosti da izazove bolest) virus influence ptica dijeli se na:

Visoko patogeni virusi IP (VPIP)  se brzo šire i dovode do visoke stope smrtnosti (do 100% u roku od 48 sati)

Nisko patogeni virusi IP (NPIP) uzrokuju općenito blage simptome bolesti te lako mogu proći neotkriveni

 Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a  u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad.

Sukladno važećem zakonodavstvu obveza posjednika (svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je prijava sumnje na bolest veterinaru.

NEWCASTLESKA BOLEST

Newcastleska bolest peradi (atipična kuga peradi, NB) je vrlo kontagiozna virusna bolest od koje obolijevaju brojne vrste ptica i domaća perad bez obzira na dob. Klinički se bolest jako razlikuje od pojave do pojave. Zaraziti se mogu i druge domaće životinje (telad, ovce svinje), ali to nije od epizootiološkog značaja. Uzročnik NB je RNA virus iz porodice Paramyxoviridae.

Posljednji slučaj pojave NB u Republici Hrvatskoj zabilježen je tijekom 2011. godine, kada je bolest potvrđena kod golubova iz uzgoja.

Pravilnik o mjerama kontrole newcastleske bolesti („Narodne novine“, broj 45/13)

Direktiva Vijeća 92/66/EEZ od 14. srpnja 1992. o uvođenju mjera Zajednice za kontrolu newcastleske bolesti, koja je izmijenjena i dopunjena sljedećim pravnim aktima Europske unije:

Uredbom Vijeća (EZ) br. 806/2003 od 14. travnja 2003.,

Direktivom Vijeća 2006/104/EZ od 20. studenoga 2006.,

Direktivom Vijeća 2008/73/EZ od 15. srpnja 2008.

Klasična svinjska kuga (KSK) je osobito opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja. Ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi. Zadnji slučaj KSK u domaćih svinja u Republici Hrvatskoj potvrđen je u ožujku 2008. godine.

Uzročnik KSK je virus svrstan u porodicu Flaviviridae, rod Pestivirus. Virus uzročnik KSK je jako zarazan, bolest se brzo širi i uzrokuje velike gospodarske štete.

 Izvori zaraze

Izvor zaraze su bolesne svinje preko kojih se KSK širi izravno na druge svinje koje dođu u kontakt sa zaraženima.

KSK se neizravno širi putem neprokuhanog napoja, ostacima suhomesnatih proizvoda, ljudima koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama (preko obuće i odjeće, ruku), kontaminiranim predmetima, opremom, prijevoznim sredstvima (koja nisu odgovarajuće oprana i dezinficirana nakon svakog prijevoza svinja), gnojem, a nekad i preko drugih životinja koje su za bolest neprijemljive.

Znakovi bolesti

Bolest se u domaćih i divljih svinja pojavljuje u više oblika. Može imati blagi tijek (nevoljkost, smanjen apetit, proljev) i trajati više od mjesec dana.

Simptomi KSK mogu biti lokalizirani u dišnim i probavnim organima, a može doći i do pojave sekundarnih infekcija, koje često kompliciraju kliničku sliku.

U mlađih dobnih kategorija svinja najčešće se javi akutni, brzo razvijajući oblik bolesti (jako povišena temperatura, životinje prestanu jesti, teško hodaju, grupiraju se, leže, imaju začep i nakon toga proljev, kašlju, zanose se stražnjim dijelom tijela, neke imaju crvenkasto-plave rubove uški i crvenilo po donjim dijelovima tijela i nogama).

Akutni oblik većinom završava smrću.

Pravilnik o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge, NN 187/04

Pravilnik o dijagnostičkom priručniku za klasičnu svinjsku kugu, NN 16/05

Pravilnik o izmjenama pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge, NN 123/08

Pravilnik o dopuni pravilnika o dijagnostičkom priručniku za klasičnu svinjsku kugu, NN 62/08

Pravilnik o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga  (,,Narodne novine“, broj 95/12);

Odluka Komisije o dodatnim jamstvima u trgovini svinjama u odnosu na bolest Aujeszkoga kriterijima za prikupljanje informacija o bolesti (2008/185/EC);

Pravilnik o dodatnim jamstvima u trgovini svinjama u odnosu na bolest    Aujeszkoga (,,Narodne  novine“, broj 71/14);

Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja („Narodne novine“, broj 71/12);

Bolest plavog jezika (BPJ) je virusna ne-kontagiozna zarazna bolest domaćih (ovce, koze i goveda) i divljih preživača. Bolest se ne prenosi kontaktom između životinja već virus prenose komarčići (Culicoides). Od bolesti plavog jezika ne obolijevaju ljudi, a bolest se suzbija zbog utjecaja na stočarstvo i zdravlje životinja. Klinički znakovi bolesti najčešći su i najizraženiji u ovaca. U goveda i koza u pravilu nastaje skrivena infekcija bez vidljivih kliničkih znakova.

Pravilnik o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika („Narodne novine, broj 73/2009)

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika (Narodne novine, broj 44/2013)

Tuberkuloza je kronična, kontagiozna zarazna bolest domaćih i divljih životinja te čovjeka.Tuberkuloza je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije najučestalija zoonoza (bolest od koje obolijevaju životinje i ljudi).

Brucele su bakterije patogene za više vrsta životinja (prije svega goveda, ovce, koze, svinje, pse) i ljude. Bruceloza je jedna od najopasnijih zoonoza kojom se ljudi inficiraju u dodiru sa sekretima i ekskretima bolesnih životinja, putem ozljeda na koži i sluznicama, inhalacijom i ingestijom.

Enzootska leukoza goveda (ELG) je kronična, virusna zarazna bolest goveda koju uzrokuje virus iz porodice Retroviridae. ELG nije zoonoza i ne prenosi se na ljude, ali zbog velikog gospodarskog značaja predstavlja jednu od 3 gospodarski najznačajnije bolesti goveda. Ekonomske štete nastaju posredno, zbog smanjene mliječnosti, težeg koncipiranja zaraženih životinja i širenja bolesti u stadu.

Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (NN 5/2016)

Bruceloza goveda

Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje bruceloze goveda („Narodne novine“, br. 112/13)

Enzootska leukoza goveda

Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda (Narodne novine, br. 30/12)

Scroll To Top